Stablecoin je kripto token koji pokušava da drži stabilnu cenu — najčešće vezanu za 1 USD. Ljudi ga koriste kao “keš” u kriptu: za čuvanje vrednosti između trade-ova, slanje novca, DeFi, plaćanja i brzu zamenu između mreža.

Ali “stabilno” ne znači “bez rizika”. Stablecoini imaju svoje slabosti: od depeg-a, preko rizika izdavaoca i rezervi, do problema sa mrežama i bridževima.

Ilustracija digitalnog dolara (stablecoin) uz graf stabilnosti i kripto mrežu na tamnoj pozadini

Šta stablecoin zapravo stabilizuje

U praksi, stablecoin pokušava da održi:

  • cenu (npr. 1 token ≈ 1 USD),
  • likvidnost (da možeš lako da ga zameniš),
  • otkup (da postoji mehanizam da se vrati na “1:1” kroz tržište ili otkup kod izdavaoca).

Kada bilo koja od ove tri stvari pukne, dobiješ problem.

Tri glavne vrste stablecoina

1) Fiat-kolateralizovani (najčešći)

Ovo su stablecoini koje podržavaju rezerve u “tradicionalnom” sistemu (gotovina, kratkoročni državni papiri, depoziti…).

Prednosti:

  • obično najstabilniji u normalnim uslovima
  • najviše likvidnosti na berzama i u DeFi-u

Rizici:

  • rizik izdavaoca (kompanija, banke, regulatorni pritisak)
  • transparentnost rezervi (koliko često i kako se proverava)

2) Kripto-kolateralizovani (overcollateralized)

Stablecoin je “zaključan” uz kripto kolateral, često više vrednosti nego što je izdato stablecoina.

Prednosti:

  • više “on-chain” logike i automatizacije
  • često bolja proverljivost (vidi se kolateral)

Rizici:

  • volatilnost kolaterala → može doći do likvidacija u stresu
  • smart contract rizik

3) Algoritamski (najrizičniji)

Stabilnost se pokušava održati algoritmom i tržišnim podsticajima, bez klasičnih rezervi.

Prednosti:

  • idejno elegantno

Rizici:

  • istorijski najčešće pucaju u stresnim uslovima
  • “spirala smrti” kada poverenje nestane

Depeg: šta je i zašto se dešava

Depeg znači da stablecoin prestane da bude blizu 1 USD (npr. ode na 0.97 ili 1.03). Mali odskok je normalan, ali veći i dugotrajan je crvena zastavica.

Najčešći uzroci:

  • panika i masovna prodaja (likvidnost ne stiže da upije pritisak)
  • sumnja u rezerve ili otkup (da li je “1:1” realno?)
  • problemi sa bankama/partnerima izdavaoca
  • stres na tržištu (kada svi beže u “pravi” keš)
  • problemi na mreži (zagušenje, visoke fee, prekidi)
  • bridževi i “wrapped” varijante (nije isto što i original)

Mreže i “isti” stablecoin koji nije isti

USDT na Ethereum-u nije isto što i USDT na Tron-u ili BNB Chain-u u smislu infrastrukture i rizika transfera, iako “piše USDT”.

Praktično:

  • na kojoj mreži držiš stablecoin utiče na fee, brzinu i rizike
  • pogrešna mreža pri slanju = najčešća početnička katastrofa

Zlatno pravilo: uvek proveri da su mreža i adresa 100% tačni, i pošalji test iznos.

Bridževi: najopasnija “prečica”

Kad prebacuješ stablecoin između mreža, često zapravo koristiš:

  • most (bridge) koji zaključava original i izdaje “wrapped” verziju na drugoj mreži.

Tu se uvodi dodatni rizik:

  • rizik samog bridge-a (hakovi su bili česti u istoriji kripta)
  • rizik “wrapped” tokena (zavisi od toga da li se može otkupiti nazad)

Ako ti treba evergreen pravilo: što manje bridževa između tebe i “pravog” stablecoina, to bolje.

“Visok prinos na stablecoin” — gde ljudi najviše izgube živce

Ako vidiš 20–50% “sigurnog” prinosa na stablecoin, to obično znači:

  • protokol ili strategija preuzima dodatni rizik (kreditni, likvidacioni, kontraktni)
  • ili je to promocija koja traje dok ne prestane

Realnija slika:

  • stablecoin prinosi jesu mogući, ali nikad nisu “bez rizika”
  • najveći rizik nije tržište, nego mehanizam koji obećava “stabilno + visoko”

Check-lista za normalno korišćenje stablecoina (bez drame)

  1. Proveri mrežu pre slanja (i uvek test transfer).
  2. Koristi zvanične adrese tokena (ne “random” contract iz komentara).
  3. Razdvoji uloge:
    • hot wallet za DeFi/transfer
    • “mirniji” wallet za veći balans
  4. Pazi na approvals u DeFi-u i povremeno ukidaj nepotrebne dozvole.
  5. Ne juri prinose koje ne razumeš. Ako ne umeš da objasniš izvor prinosa u 2 rečenice — preskoči.
  6. Razumi otkup/rezervu (bar osnovno): ko izdaje, kako se održava peg, šta se dešava u krizi.
  7. Ne drži sve u jednoj tački kvara. Diversifikacija može biti prosto “ne sve na jednom mestu/jednoj mreži”.

Zaključak

Stablecoini su jedan od najkorisnijih alata u kriptu: olakšavaju trgovanje, transfer i svakodnevnu upotrebu. Ali stabilnost nije magija — ona zavisi od rezervi, likvidnosti, infrastrukture i poverenja.

Ako želiš da koristiš stablecoine pametno: fokusiraj se na mrežu, otkup/rezerve i na to da izbegneš nepotrebne “prečice” (bridževe, nerealne prinose, sumnjive protokole). To je 80/20 koje pravi razliku.

Disclaimer: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja investicioni, pravni niti bilo koji drugi vid profesionalnog saveta.